|
Tako primjerice kompleksi na Baliju
troše više vode nego čitava populacija, no s druge strane poznato je
i kako turisti donose novac te su mnogi zaostali krajevi procvali upravo
zbog turizma.
Upravo je iz tog razloga jedno od definitivno
najproduktivnijih rješenja edukacija turista. Zamislite da se naš planet
Zemlja oformio prije godinu dana, 1. siječnja. Tada bi prvi život nastao
26. veljače, dinosauri bi se pojavili tek desetog prosinca, a nestali
bi već šesnaest dana kasnije. Homo sapiens bi se pojavio tek 31. prosinca
poslijepodne, a već nakon par minuta bi ozbiljno narušio eko sistem
zemlje i balans između zraka, mora i kopna.
|
|
|
|
|
|
Samo zajedničkim snagama možemo nešto promijeniti
|
|
U zadnjih dvadesetak godina broj katastrofa
se udvostručio, a mnogi se pitaju nije li to način na koji nam planet
Zemlja pokušava nešto reći. Želi li se riješiti homo sapiensa, vrste
koja živi na račun drugih i na račun prirode koju sustavno uništava?
Trebate potvrdu za ovo? Pogledajte samo neke
od činjenica:
- 50.000 vrsta flore i faune izumire svake
godine
- upotrebljavanje fosilnih goriva se upeterostručilo
u posljednjih dvadeset godina.
- količina nafte potrošena u šest tjedana,
od čega je polovica za transport, 1950. je trajala čitavu godinu
- samo četiri posto bogatstva u vlasništvu
225 najbogatije obitelji svijeta bi omogućilo pristup bazičnim potrebama
prehrane, osnovnoj zdravstvenoj njezi i osnovnom školstvu za čitav svijet
- godišnje se na naoružanje u svijetu troši
više od bilijun dolara
- javna pomoć zemljama u razvoju je godišnje
oko 60 milijardi dolara
|
|
|
|
|
|
Ono što je nekima sastavni dio svakodnevice, mnogi nikada
nisu vidjeli, a kamoli okusili
|
|
- u svijetu je preko 300.000 dječaka i djevojčica
regrutirano u razne vojske
- tropske šume su najveći proizvođači kisika
na zemlji, no to nikog ne sprječava da se godišnje uništi preko 37,5
milijarde hektara što odgovara površini američke države Florida
- od 1970. do danas su prirodna bogatstva
zemlje smanjena za jednu trećinu
- za proizvodnju osobnog računala je potrebno
iskorištavanje osam do 14 tona sirovina koja se time pretvara u nekorisni
otpad
- prosječna debljina leda na polovima je 1960.
bila 3,12 metara. Trideset godina kasnije iznosila je samo 1,8 metara
I više je nego očito kako se prema okolišu
ponašamo poput očajnika koji reže granu na kojoj sjedi. Za naše generacije
se možda i neće dogoditi ništa globalno kataklizmički, no ipak treba
misliti i na one koji će svijet naslijediti poslije nas. Što ćemo im
ostaviti?
Zamislivši se nad ovim pitanjem osnovane su
i posebne organizacije koje se bave edukacijom turista na način da ih
uče da budu svjesni kamo idu i što mogu činiti. Ukoliko ste zainteresirani
ne dopustite da vas nešto spriječi u novim saznanjima te posjetite www.responsibletravel.com
i www.tearfund.org.
|
|
|
|
|
|
Prilikom istraživanja turističkih krajolika treba se
poštovati nasljeđe i običaji zemlje u koju se dolazi
|
|
A nakon što ste utemeljili osnove pripremite
se za nemoguće uvjete, jer nikad ne znate što vas na proputovanjima
može snaći. Dakle, ukoliko ste se našli negdje u džungli i trebate prespavati
u šatoru, dobro je obratiti pažnju na nekoliko detalja.
Komarce, naime, neodoljivo privlači sol iz
našeg znoja tako da se treba dobro prekriti dugim rukavima ili na sebe
staviti 'dugo-durajući antikomaricatin'. Cipele ili čizme je najbolje
držati iznad poda obješene, naime zmije, škorpioni, razni glodavci i
kukci obožavaju ući u tuđe cipele i tamo se omamiti smradom. Stoga je
potrebno svako jutro dobro protesti cipele kako bi dotični posjetitelji
eventualno iz njih ispali.
Ako slučajno primijetite da vam po ruci šeće
dlakava gusjenica treba je vrlo pažljivo odstraniti u smjeru u kojem
hoda da vam njene dlake ne bi prouzrokovale svrbež ili otrovanje. I
za kraj ne perite ruke sapunom, naime isti čisti naša prirodna ulja
koja su dobra zaštitna barijera od sitnih nametnika i prljave vode.
Sapun se upotrebljava samo kad trebaju čiste ruke zbog tretmana eventualnih
rana.
|
