SCENARISTI PRED TEŠKIM ZADATKOM

Nisu samo Amerikanci. Cijeli je svijet uživao u filmovima katastrofe, eksplozijama, rušenjima zgrada i nadljudima (policajcima uglavnom) koji virtuozno pobjeđuju "negativce". Hollywoodska tvornica magije na tome je zgrtala gomile novaca. 
Ali kad te scene više nisu rezultat specijalnih efekata,  
nego grozomorne stvarnosti što je prenosila televizija, efekt više nije isti. Dapače, potpuno je suprotan i industrija zabave s pravom se upinje se ne bi li dokučila što će publika htjeti gledati u budućnosti. 
Neposredni utjecaj terorističkih napada na filmsku industriju bio je otkazivanje nekoliko projekata koji su već bili u "obradi". Najskuplji među njima - "Colateralna šteta" - film je u kojem Arnold Schwarznegger igra vatrogasca čiju je obitelj ubila teoristička bomba.
Warner Brothers, studio pod čijim se okriljem film snimao, već je potrošio 20 milijuna USD 
na reklamiranje premijere koja je trebala biti 5. listopada, ne računajući 100 milijuna USD utrošenih na proizvodnju. Zasad se ne zna kad će i hoće li film ikada biti prikazan.

Dnevno svjetlo gotovo sigurno neće ugledati ni TV serija o bio-terorizmu u New Yorku koja je, koje li ironije, upravo 11. rujna najavljena u dnevnku Variety.
Neki se filmovi užurbano pokušavaju "uljepšati" izbacivanjem "gadnih scena", a pogotovo onih u kojim se vidi omiljena filmska scena - tornjevi WTC-a. 
Puno teže od gubitka do jučer zagarantirane zarade, filmskoj industriji sada pada odluka čime i kako zamijeniti izostanak skupih akcijskih filmova. Iako se zabavljačka industrija godinama kritizira da je prevršila svaku etičku mjeru, činjenica je da je "tržište" (a iza njega je u slučaju filma uvijek publika) tražilo upravo takvu, nasilnu robu.
Hollywood je, primjerice, pred ozbiljnom dilemom hoće li publika sada tražiti eskapističke komedije ii patriotski heroizam, sličan onome koji je u filmskoj industriji prolazio tijekom i nakon Drugog svjetskog rata.
Video industrija, kojoj je promet iznimno porastao nakon terorističkih napada, što svjedoči o tome da su ljudi željeli ostajati u sigurnosti svojih domova, izvještava kako je u tjednima poslije napada izrazito porasla potražnja za 
tzv. obiteljskim filmovima, crtićima osobito. Traže se i dokumentarci - oni o Nostredamusu su poseban hit. No, kako se jako traže i filmovi o teroristima, postoji mogućnost da upravo to postane nova filmska tema. Štoviše, već je znano da se uvelike kalkulira sa svim mogućim filmskim obradama teme jezovitog rušenja blizanaca na Manhattanu.
Činjenica je, međutim, da je pred scenaristima težak zadatak - odgajanje publike koja će (po)vjerovati izmišljenom filmskom antiterorističkom heroju, kad zna što su teroristi bili u stanju napraviti pod nosom čitavim divizijama tajnih i javnih policajaca i antiterorističkih grupa.