KARL MAY KONAČNO STIGAO U PRERIJU

Fritz Jakobsmeier, bivši vojnik Trećeg Reicha, sredinom '50-tih je izvukao zemljovid Amerike i odabrao Lubbock kao grad svoje sudbine. "Tamo ćemo otići", rekao je svojoj ženi. "Znam za to mjesto po Karlu Mayu".
Nijemci i danas hodočaste u zemlju kauboja. Najbrojniji su inozemni posjetitelji SAD-a, a zov Divljeg Zapada toliko je jak da je Lufthansa od kraja ožujka uvela stalne letove u Phoenix.
A na nedavnom turističkom sajmu u Berlinu na štandu Arizone svi su znali o Karlu Mayu. Karl May, za malobrojne neupućene, najbolje je prodavani njemački pisac svih vremena, znatno ispred Goethea, Hermanna Hessea ili Thomasa Manna. Njegovi detaljni opisi kauboja i Indijanaca, prerija i kanjona, oblikovali ono što su naraštaji, ne samo Nijemaca, smatrali SAD-om.
Zbog njega su mnogi još mnogi još uvijek ludi za Zapadom, a neki nikad nisu izgubili ljubav prema Winnetouu, hrabrom apaškom poglavici,   
Old Shaterhandu i Old Surehandu, graničarima njemačkog podrijetla, izmišljenim herojima njegovih romana.
Sada, mnogo godina nakon njegove smrti, 1912., kult Karla Maya napokon zahvaća SAD. Sveučilište Texas Tech u Lubbocku nedavno je organiziralo simpozij o piscu i planira uspostaviti arhiv Karla Maya. 
May nikad nije vidio američki jugozapad, iako je boravio u SAD četri mjeseca. Kao osuđeni kradljivac i varalica, znatan dio stvaralaštva napisao je u zatvoru. Priče su mu prodane u nakladama od više stotina milijuna primjeraka, ljubiteljima, među kojima su bili i Adolf Hitler, Albert Einstein i Helmut Kohl.
Mayova djela nude prilično točan opis plemena i područja američkog jugozapada.
Međutim, May jer "napisao i dosta toga pogrešnog o američkim Indijancima, ali drago mi je zbog onoga što i danas čini za turizam", izjavio je Ben Sherman, predsjednik zapadnoameričke indijanske trgovinske komore. U Lubbocku je, primjerice, osnovana tvrtka 
Winnetours, malo neprofitno putničko poduzeće, koje organizira putovanja za ljubitelje Karla Maya.
 May je autor 80 knjiga, od kojih trećina opisuje američki Zapad. Rođen je 1842. godine kao jedno od 14-oro djece siromašnog tkalca. Do četvrte godine bio je gotovo slijep. Četri je puta zatvaran - jednom zbog krađe sata, lule i cigaretšpica, drugi put zato što je jahao na ukradenu konju po rodnoj Saskoj poput odmetničkog kauboja.

U zatvorskoj knjižnici May je pronašao magazine s napisima o indijanskim sukobima, građanskom ratu i o zlatnoj groznici u Kaliforniji. Uskoro je počeo pisati vlastite knjige, a kada je krenula njihova prodaja počeo je 'prodavati' priče o svom životu. Nazvao se doktorom Old Shatterhandom tvrdeći da su njegova djela plod dugih laboratorijskih proučavanja i njegovih gotovo 30-godišnjih putovanja.
U stvarnosti May je na prvo putovanje u inozemstvo krenuo tek 1900., i to u Egipat. Tek poslije je išao u SAD, ali samo do New Yorka. Nijemci i Austrijanci gutali su njegove knjige i slušali ga na književnim večerima. Na predavanju u Beču, nekoliko dana prije nego je umro, Maya je slušalo više od 3.000 ljudi. 
To govori sve o fascinaciji mase Mayom, pa onda i Jakobsmeierovom 'kupljenju' obitelji i kretanja na američki Zapad.
Ali bračnom se paru, dok se vlak približavao Lubbocku, malo toga činilo nalik na Mayove romane. 
Svuda naokolo prostirali su se žitni silosi i dalekovodi, a u trenutku kad je vlak ulazio u željezničku stanicu gradom je bješnjela pješčana oluja.
Obitelj je ipak ostala u Lubbocku, gdje je Jakobsmeier, danas 80-godišnjak, otvorio prodavaonicu nakita 'Pješčani sat'.