ZIMSKO PUTOVANJE EUROPOM

Jedan od vodiča Venecijom kao upozorenje turistima naznačuje da izdvoje najmanje dva sata da bi se probili kroz gužvu kako bi razgledali stalnu postavu renesansne umjetnosti u Galleria dell'Accademia. 
Jednom je putniku iz Amerike za to trebalo svega par minuta, a u sobi je susreo tek nekoliko turista.
Kvaka je u zimi i klimi. 

Vodič, naime, govori o ljetnjoj navali turista iz cijeloga svijeta, osobito Amerikanaca. Zimi Venecija ne doživljava masovnu invaziju putnika. Slično kao i mnogi drugi europski gradovi. Tako je putnik s početka teksta zaključio kako je Europom, osobito njezinim jugom, mnogo ugodnije putovati zimi. 
Prije svega, rijetko koja južnoeruopska destinacija vidi snijeg zimi. Prosječna zimska temperatura kreće se između 10 i 16 stupnjeva, što je između pet i 10 stupnjeva više nego je prosjek u New Yorku. Čak je i Pariz, koji bi s obzirom na zemljopisni položaj trebao biti hladniji, zimi vrlo ponošljiv. Tek nešto topliji kaput i na ulici se može provesti čitav dan. 
Cvijeće svugdje cvate. 
Od Regent's Parka u Lonodonu, preko spomenika Victoru Emanuelu u Rimu, do maćuhica u Strasbourgu. Većina europskih gradova ne poznaje jake vjetrove, pa su ulični kafići, opremljeni grijačim zraka ili pak ogromnim suncobranima koji se s kišom pretvaraju u kišobrane, u punom pogonu. Gledanje ljudi i vruća čokolada tamo se pretvaraju u sjajnu kombinaciju za kratki predah. Osobito ako je čokolada ona u kojoj žličica stoji ravno - gusta, topla i božanskog okusa.

Posjet europskim metropolamai tijekom zime ima još niz drugih svojih prednosti. Jedna od njih, nimalo nevažna, su cijene. Avio karata, primjerice. Od siječnja do prve polovine svibnja karte iz Amerike za glavne gradove u Europi bitno su povoljnije. Karta NY - London košta u tjednu 375 USD, a vikendom 433 USD. Slično je i s cijenama karata na "međugradskim" europskim linijama. 
Hotelski smještaj također se manje plaća zimi. Osim toga, ako se i dogodi da putnik nije zadovoljan sobom, puno lakše se mijenja i soba i hotel. 
Isto tako, jednostavnije se dolazi do karata za kazalište, operu ili do rezervacija u poznatim restoranima. 
A nema niti redova za ulazak u glavne muzeje i galerije.
Osim toga, zimi se, konačno, mogu napraviti dobre fotografije, bilo one na ulici, bilo u interijerima. Jer, uglavnom nema nepozvanih "padobranaca" i motiv se s mirom može fokusirati. Zimi se može uživati i u brojnim rasprodajama i kupovati poznate i kvalitetne marke čak i u pola cijene.
I sve to, ne zbog garderobe, nego zbog užitka skitnje po trgovinama. Ništa lošije nije ni iskustvo skitnje po "buvljacima" - svi ih veliki europski gradovi imaju, a da se tu naći i rijetkih i vrijednih predmeta. 
Najbolji dio zimske turističke ture Europom je autentičnost iskustva. Jer, dok ljeti gomilu  
uglavnom čine stranci, zimi, ako je negdje gomila, onda to znači da je čini domaće stanovništvo. Ipak, prije upuštanja u ovu avanutru nije zgorega napraviti "brzinsku" provjeru i primiti na znanje neke savjete.

Primjerice, treba provjeriti što se događa sa nekima od stalnih postava u pojedinim muzejima u gradovima u koje se kani ići. Naime, upravo je zima vrijeme rezervirano za restauracije pojedinih zbirki. Neki hoteli takođe se zimi odlučuju na uljepšavanje. Treba znati da mrak rano pada, što donekle ograničava vrijeme za razgledavanje. Stoga možda nije loše više toga "vanjskoga" odraditi tijekom jutra, a za popodneva ostaviti muzeje i izložbe. No, mraka se u svakom slučaju ne treba plašiti. Europski gradovi toliko toga nude noću.
Čak i odlazak u kino.
Jedna se svjetska putnica klela da gledanje engleskog filma u stranom kinu, zajedno sa foršpanima i reklamama prije početka te ponudom iz snack-bara, daje više informacija o gradu i sredini, nego čitanje lokalnih novina.
Mnogi zato tvrde da posjet europskim gradovima zimi daje više prostora, puno manje sudaranja sa turističkim grupama, puno više ležernosti i manje napetosti. 
Provjerena je istina da su zaposleni u trgovinama i restoranima daleko pristupačniji i uslužniji zimi nego su to u žiži sezone. U svakom slučaju, putnik se sa zimskog putovanja kući vrati sa osjećajem za gradove koje je vidio, puno sličnijim onome što za njih osjećaju
oni koji ih zovu svojim domom. Na kraju, ipak, upozorenje.
Naravno da sva ova iskustva uglavnom vrijede (samo) na europskom jugu. Europski gradovi položeni nešto sjevernije mahom su sivi, ako nema snijega, vlažni i hladni da grize do kosti. Stoga je uputno Berlin, Amsterdam, Prag ili, pak, Beč, zimi izbjegavati.